Posljednjih godina dovedeni su u pitanje svi aksiomi na kojima je utemeljeno ulaganje. Dionice, obveznice, fondovi, osiguranje, kripto valute, robe, nekretnine – sve su to polja na kojima se danas mijenja logika ulaganja. Prinosi u bilo kojoj kategoriji imovine koja se smatrala još malo sigurnijom za kapital denominirane u EUR činili su se besplodnim, a krivac su ovoga puta centralne banke koje su preplavile tržišta politikom likvidnosti.

U ovom je trenutku kupovina nekretnina sigurna ponuda u Hrvatskoj ako kupite dobru lokaciju za fer cijenu s potencijalom rasta, ali s gledišta savjetnika za ulaganja možete posjedovati samo određeni broj nekretnina ukupno, a cijene su nastavile rasti slijedeći tržišni optimizam utemeljen na krilima jeftinog financiranja i rastućim trendovima u turizmu. Ovdje je važno spomenuti rizik zemlje sustava, diverzifikaciju portfelja, likvidnost itd. kao kriterije za odluku o ulaganju u bilo koju imovinu.

Neumoljiva kupovina od strane Europske središnje banke uzrokovala je da, recimo, 3% prinosa za konzervativne ulagače bude samo željno razmišljanje i relikt iz prošlosti, dok je samo vraćanje nekoliko desetaka promila na vaše ulaganje okrutna stvarnost.

Stoga zaboravite na lijep prinos od njemačkih obveznica ili kamatnu stopu na depozite, jer za svaki povrat morate zaroniti u područje visokog prinosa.

Skakanje u vlak s dionicama bilo je kao i uvijek rizična vožnja cijelo vrijeme, iako se moglo lijepo zarađivati, no svi su se pitali što će se dogoditi kad glazba prestane? Iako nitko ne zna kada će to biti, s trkom koja svaki dan pravi novi rekord, nije lako vjerovati da će nebo biti uvijek plavo u narednim mjesecima.

Klub privatnog bankarstva Splitske banke

Dakle, očito je ovih dana teško pronaći neki zanimljiv omjer rizika i nagrade. Tim privatnog bankarstva u Splitskoj banci radi na pronalaženju niša i najmanje rizičnih proizvoda s visokim prinosom. Strukturirani proizvodi pokazali su se kao vrlo prikladno rješenje u posljednjih nekoliko godina i najpopularnija su ulaganja u Europi.

Ono što ih je učinilo atraktivnim bili su zanimljivi bonusi u rasponu od 4 za ukupno konzervativne proizvode do 20% za rizičnije proizvode i zaštitu kapitala u rasponu od ukupne do uvjetne zaštite do 50% smanjenja temeljne vrijednosti. I što je još bolje, prilagođena rješenja mogu se primijeniti bilo da preferirate indekse ili neke tvrtke poput Daimlera, Louis Vuittona, Moet Hennessy ili bilo koju dostupnu dionicu na tržištu, riskirajući samo onoliko koliko odlučite i prema indeksima ili dionicama koje želite. Tržišta su nestabilna, stare, a pravila se mijenjaju.

Privatno bankarstvo u Splitskoj banci steklo je iskustvo kroz više od 100 različitih proizvoda od 2014. godine, što je rezultiralo zadovoljavanjem i najzahtjevnijih klijenata. Biti član Kluba privatnog bankarstva Splitske banke znači imati pouzdanog partnera koji će se brinuti o vašoj imovini.

Jedinstveni geografski položaj, moderna infrastruktura, politička i ekonomska stabilnost, kompetentna i visokoobrazovana radna snaga samo su neki od razloga za ulaganje u Hrvatsku. Srednjoeuropska, podunavska i mediteranska istodobno, s jedinstvenim geografskim položajem, ova država povezuje Europu sa svijetom. Suvremena prometna i energetska infrastruktura, nezagađeno tlo, nezagađeno more i bogati izvori slatke vode pružaju temelj Hrvatskoj da gradi svoju budućnost i dalje se razvija na europskom i svjetskom tržištu.

Evo pet snažnih razloga zašto je ulaganje u Hrvatsku sjajna ideja!

Lakši pristup europskom i svjetskom tržištu

Hrvatska je smještena u srcu Europe, samo dva ili tri sata zračne udaljenosti od bilo kojeg europskog odredišta. Svojim jedinstvenim geostrateškim položajem i najudaljenijim europskim ulaskom u more, Hrvatska je ulaz u srednju i istočnu Europu koji omogućuje lak pristup europskim i svjetskim tržištima.

Moderna prometna infrastruktura

Hrvatska ima visoko razvijenu cestovnu i željezničku mrežu, mrežu međunarodnih morskih luka od velikog značaja, mrežu riječnih luka i zračnih luka, kao i unutarnjih plovnih putova i intermodalnih terminala.

Mreža modernih autocesta smješta Hrvatsku zajedno s vodećim europskim zemljama. Kroz Hrvatsku prolaze tri paneuropska međunarodna koridora, što je čini bitnim dijelom svih glavnih europskih i međunarodnih prometnih pravaca. Zemlja je 100% digitalizirana, a njezin je čitav teritorij pokriven širokopojasnim internetom. Visoko razvijena distribucijska mreža prirodnog plina svrstava ga u sam vrh europskih zemalja.

Kopnena povezanost sa svim europskim prometnim putovima:

Pouzdano ulaganje i poslovno okruženje

Hrvatski pravni okvir koji regulira strana ulaganja dizajniran je na način da ne pravi razlike između domaćih i stranih ulagača. Sve mogućnosti u odnosima domaćih investitora otvorene su i strancima koji ulažu kapital u Hrvatsku.

Osim toga, strani investitori uživaju dodatna jamstva koja nisu dana domaćim ulagačima. Hrvatski ustav predviđa da niti jedan zakon ili drugi pravni dokumenti ne smanjuju prava dodijeljena stranom ulagaču u vrijeme ulaganja u Hrvatsku. Također jamči besplatnu vraćanje dobiti ili kapitala nakon ispunjavanja svih zakonskih obveza.

Budući da je punopravna članica NATO-a i 28. članica Europske unije (1. srpnja 2013.), Hrvatska jamči stabilnost i sigurnost poslovnih aktivnosti. Hrvatsko zakonodavstvo, usklađeno s osnovnim postulatima Europske unije, osigurava najviše poslovne standarde i otvara mogućnost korištenja EU fondova, dok sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisani s više od 50 zemalja pružaju Hrvatskoj dodatne pogodnosti.

Visoko obrazovana, višejezična i kompetentna radna snaga

Hrvatska je država višejezične i visokoobrazovane radne snage. Sa 56 visokoobrazovnih institucija, od kojih je 7 sveučilišta, Hrvatska nudi niz raznolike kvalificirane i obrazovane radne snage. Hrvatska također ima najveći postotak osoba u dobnoj skupini od 20 do 24 godine koje su završile najmanje srednjoškolsko obrazovanje.

Jeste li znali da je Sveučilište u Zagrebu, koje se sastoji od 34 fakulteta, jedno od najstarijih sveučilišta u ovom dijelu Europe koje kontinuirano obrazuju studente od svog osnutka 1669.? Prema indeksu ljudskog razvoja Hrvatska se nalazi na 47. mjestu od 187 zemalja. U razdoblju od 1990. do 2012. godine Hrvatska je ostvarila rast od 12%, što je prosječni godišnji rast od oko 0,5%.

OBRAZOVANJE u brojevima:

7 javnih sveučilišta s preko 150 000 studenata godišnje; preko 190 000 studenata na fakultetskim i sveučilišnim programima godišnje
99% srednjoškolaca uči engleski kao strani jezik (Eurostat)
95,7% mladih sa srednjoškolskim obrazovanjem (20-24 godine)
56 visokih učilišta: (7 sveučilišta)
152.857 učenika u 2011./2012
36.488 maturanata u 2011. godini

Visoka kvaliteta života

Hrvatska je uistinu jedinstvena zemlja – nigdje u svijetu ne mogu se naći tri različite klimatske zone – kontinentalna, planinska i mediteranska, svega 400 km (udaljenost između sjevera i juga zemlje). Od brdovitog i nježnog Zagorja na sjeveru, preko ogromnih plodnih ravnica Slavonije na Istoku, Like i Gorskog kotara bogatih šumama i rijekama, do Dalmatinske zagore, omeđene planinskim predjelima i tipičnim dalmatinskim kršom, pa sve do njezino razvedene obale koja se proteže od Istre do južne Dalmacije s preko tisuću otoka, Hrvatska je uistinu svjetsko blago.

Dobra prometna povezanost kontinentalnog i obalnog dijela zemlje – jutarnje skijanje na Bjelolasici i doživljaj jednog od najljepših zalazaka sunca na jadranskoj obali samo nekoliko sati kasnije – obilje kulturnih aktivnosti i povijesne baštine, blizina ostali europski kulturni i poslovni centri, čista voda i zrak, tradicionalno i organsko uzgoj poljoprivrednih proizvoda i zdrav mediteranski način života pružaju sve uvjete potrebne za ugodan i kvalitetan život bilo gdje u Hrvatskoj.

1,7 milijardi eura stranih ulaganja u Hrvatsku u 2016. godini

U 2016. godini izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su 1,7 mlrd. Eura, što je 9 puta više u odnosu na 2015. godinu. Ulaganja u prošloj godini izvršena su u financijskim uslugama, nekretninama, trgovini na malo, izgradnji zgrada i trgovini na veliko. Vodeći investitori bili su Italija, Nizozemska, Luksemburg, Njemačka i Švedska.

Ekonomski pokazatelji za 2016. godinu

Kumulativni iznos stranih ulaganja u razdoblju od 1993. do 2016. iznosi 31 milijardu eura s Nizozemskom, Austrijom, Italijom, Njemačkom i Luksemburgom kao vodećim investitorima, koji su najviše ulagali u financijski sektor, trgovinu na veliko, nekretnine, telekomunikacije i trgovinu na malo.

Izvor podataka: Hrvatska gospodarska komora