Uslijed sve većeg interesa od strane državljana trećih zemalja za nekretnine na našoj obali i povećanim brojem upita o mogućnostima stjecanja vlasništva i boravka u Hrvatskoj, odlučili smo se obratiti odvjetniku, g. Dinu Pivcu, koji je pripremio kratki vodič za državljane trećih zemalja s osnovnim uputama koje donosimo u nastavku.
Državljani trećih zemalja – u smislu mjerodavnih propisa Republike Hrvatske – su osobe koje nisu državljani država članica Europskog gospodarskog prostora (Europske unije, Kneževine Lihtenštajn, Kraljevine Norveške, Republike Island) ili Švicarske Konfederacije, a imaju državljanstvo treće zemlje ili se radi o osobi bez državljanstva.
Državljani trećih zemalja ne mogu steći vlasništvo poljoprivrednog i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj, ali mogu kupiti nekretnine unutar granica građevinskog područja – stanove, kuće i sl. ili pak neizgrađeno građevinsko zemljište – i to pod pretpostavkom uzajamnosti (reciprociteta) Republike Hrvatske i predmetne zemlje, te ishođene suglasnosti ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske.
Što se tiče pretpostavke uzajamnosti, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske na svojoj službenoj stranici objavljuje popis zemalja s kojima postoji uzajamnost kod stjecanja prava vlasništva na nekretninama: https://mpu.gov.hr/informacije-o-uzajamnosti-u-stjecanju-prava-vlasnistva-nekretnina-izmedju-republike-hrvatske-i-drzava-izvan-europske-unije-republike-island-knezevine-lihtenstajn-kraljevine-norveske-te-svicarske-konfederacije/6186
Vila Aura – otok Brač
Državljani trećih zemalja u Hrvatskoj mogu boraviti:
- na kratkotrajnom (kolokvijalno zvanom i turističkom) boravku – do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, s time da se 90 dana boravka može iskoristiti jednokratno ili višekratno;
- na privremenom boravku – do godine dana;
- na stalnom boravku – neograničeno.
U kratkotrajni boravak ne uračunava se vrijeme provedeno u drugim državama članicama Europskog gospodarskog prostora. Za vrijeme kratkotrajnog boravka državljanin treće zemlje mora imati prijavljen smještaj. Smještaj je dužna prijaviti pravna ili fizička osoba koja je državljaninu treće zemlje pružila smještaj u roku od jednog dana od dolaska državljanina treće zemlje na smještaj putem web stranice eVisitor ili prijave nadležnoj policijskoj upravi/postaji. Ako prijavu smještaja ne može obaviti pružatelj smještaja, prijavu smještaja je dužan obaviti državljanin treće zemlje u roku od dva dana od ulaska u Republiku Hrvatsku odnosno od promjene smještaja.
Da bi državljaninu treće zemlje bio odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, potrebno je da on podnese zahtjev na propisanom i online dostupnom obrascu. Gdje je potrebno podnijeti zahtjev, ovisi o tome je li za ulazak u Republiku Hrvatsku potrebna viza ili ne, što ovisi o svakoj pojedinoj državi te je vidljivo na: https://mvep.gov.hr/informacije-za-gradjane-244593/konzularne-informacije-22730/vize-22733/pregled-viznog-sustava/22853
Vila Adriatic Oasis – otok Hvar
Tako primjerice državljani vizne države (npr. Rusija) zahtjeve podnose u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Policijska uprava ili postaja po mjestu namjeravanog boravka odlučuje o zahtjevu, obavještava konzularno predstavništvo gdje je podnesen zahtjev i oni izdaju vizu za ulazak u RH. S druge strane, državljani države (npr. Ukrajina) gdje nije potrebna viza zahtjev mogu podnijeti u policijskoj upravi ili postaji po mjestu boravka.
Među ostalim, privremeni boravak u Republici Hrvatskoj može biti odobren državljaninu treće zemlje temeljem činjenice vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj.
Zahtjevu za izdavanje odobrenja za privremeni boravak prilaže se:
- fotografija u boji veličine 3×3,5 cm;
- preslika valjane strane putovnice ili druge putne isprave (rok važenja strane putne isprave mora biti tri mjeseca duži od razdoblja valjanosti privremenog boravka);
- dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje – sredstva potrebna za uzdržavanje na mjesečnoj osnovi u visini od najmanje 50% prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u prošloj godini u Hrvatskoj (trenutno 3.560,00 kn x 12 mjeseci), a dokaz može biti potvrda banke, izvadak od mirovine, ugovor o radu i dr.;
- dokaz o zdravstvenom osiguranju – privatno ili putno zdravstveno osiguranje, ugovor o radu i dr.;
- dokaz da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je boravio dulje od godine dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku;
- dokaz kojim se opravdava svrha boravka u Republici Hrvatskoj – u konkretnom slučaju vlasnički list za nekretninu u Republici Hrvatskoj kojim se dokazuje vlasništvo iste.
Isprave koje se prilažu uz zahtjev moraju biti u izvorniku ili u ovjerenom presliku, a strane isprave i u ovjerenom prijevodu na hrvatskom jeziku (iznimno na engleskom) i ovjerene sukladno posebnim propisima, što opet ovisi o kojoj državi se radi jer za upotrebu isprava u Republici Hrvatskoj za neke države se traži nadovjera-apostille (npr. Ukrajina), dok se za neke države ne traži posebna ovjera (npr. Rusija). Popis država se može vidjeti na https://mpu.gov.hr/nadovjera-legalizacija-isprava/25282
Ono što je najvažnije, zahtjev za ponovno odobrenje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj temeljem činjenice vlasništva nekretnine u Republici Hrvatskoj može se podnijeti opet već nakon isteka roka od šest mjeseci od isteka ranije odobrenog privremenog boravka.
Nadamo se da je ovaj blog odagnao barem dio nedoumica koje ste kao državljani trećih zemalja imali raspitujući se za kupnju nekretnine u Hrvatskoj ili za promjenu boravišta. Za sve dodatne informacije i savjete, obratite nam se s povjerenjem i rado ćemo Vas povezati s iskusnim stručnjacima iz ovog područja.