Zašto je ulaganje u Hrvatsku sjajna ideja?

Jedinstveni geografski položaj, moderna infrastruktura, politička i ekonomska stabilnost, kompetentna i visokoobrazovana radna snaga samo su neki od razloga za ulaganje u Hrvatsku. Srednjoeuropska, podunavska i mediteranska istodobno, s jedinstvenim geografskim položajem, ova država povezuje Europu sa svijetom. Suvremena prometna i energetska infrastruktura, nezagađeno tlo, nezagađeno more i bogati izvori slatke vode pružaju temelj Hrvatskoj …

Jedinstveni geografski položaj, moderna infrastruktura, politička i ekonomska stabilnost, kompetentna i visokoobrazovana radna snaga samo su neki od razloga za ulaganje u Hrvatsku. Srednjoeuropska, podunavska i mediteranska istodobno, s jedinstvenim geografskim položajem, ova država povezuje Europu sa svijetom. Suvremena prometna i energetska infrastruktura, nezagađeno tlo, nezagađeno more i bogati izvori slatke vode pružaju temelj Hrvatskoj da gradi svoju budućnost i dalje se razvija na europskom i svjetskom tržištu.

Evo pet snažnih razloga zašto je ulaganje u Hrvatsku sjajna ideja!

Lakši pristup europskom i svjetskom tržištu

Hrvatska je smještena u srcu Europe, samo dva ili tri sata zračne udaljenosti od bilo kojeg europskog odredišta. Svojim jedinstvenim geostrateškim položajem i najudaljenijim europskim ulaskom u more, Hrvatska je ulaz u srednju i istočnu Europu koji omogućuje lak pristup europskim i svjetskim tržištima.

Moderna prometna infrastruktura

Hrvatska ima visoko razvijenu cestovnu i željezničku mrežu, mrežu međunarodnih morskih luka od velikog značaja, mrežu riječnih luka i zračnih luka, kao i unutarnjih plovnih putova i intermodalnih terminala.

Mreža modernih autocesta smješta Hrvatsku zajedno s vodećim europskim zemljama. Kroz Hrvatsku prolaze tri paneuropska međunarodna koridora, što je čini bitnim dijelom svih glavnih europskih i međunarodnih prometnih pravaca. Zemlja je 100% digitalizirana, a njezin je čitav teritorij pokriven širokopojasnim internetom. Visoko razvijena distribucijska mreža prirodnog plina svrstava ga u sam vrh europskih zemalja.

Kopnena povezanost sa svim europskim prometnim putovima:

  • 29.547 km cesta
  • 2.726 km željezničke mreže
  • 2-3 sata zračne udaljenosti do bilo kojeg europskog odredišta:
  • 7 međunarodnih zračnih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Pula, Osijek) i 2 zračne luke (Mali Lošinj, Brač)
  • Najdublje more u srcu europskog kontinenta
  • 6 morskih luka (Rijeka, Ploče, Šibenik, Zadar, Split, Dubrovnik)
  • 4 riječne luke (Vukovar, Osijek, Slavonski Brod, Sisak)
  • Jedna od najrazvijenijih mreža za distribuciju prirodnog plina u Europi
  • 100% digitalizirana zemlja
  • 100% širokopojasna Internet pokrivenost

Pouzdano ulaganje i poslovno okruženje

Hrvatski pravni okvir koji regulira strana ulaganja dizajniran je na način da ne pravi razlike između domaćih i stranih ulagača. Sve mogućnosti u odnosima domaćih investitora otvorene su i strancima koji ulažu kapital u Hrvatsku.

Osim toga, strani investitori uživaju dodatna jamstva koja nisu dana domaćim ulagačima. Hrvatski ustav predviđa da niti jedan zakon ili drugi pravni dokumenti ne smanjuju prava dodijeljena stranom ulagaču u vrijeme ulaganja u Hrvatsku. Također jamči besplatnu vraćanje dobiti ili kapitala nakon ispunjavanja svih zakonskih obveza.

Budući da je punopravna članica NATO-a i 28. članica Europske unije (1. srpnja 2013.), Hrvatska jamči stabilnost i sigurnost poslovnih aktivnosti. Hrvatsko zakonodavstvo, usklađeno s osnovnim postulatima Europske unije, osigurava najviše poslovne standarde i otvara mogućnost korištenja EU fondova, dok sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisani s više od 50 zemalja pružaju Hrvatskoj dodatne pogodnosti.

Visoko obrazovana, višejezična i kompetentna radna snaga

Hrvatska je država višejezične i visokoobrazovane radne snage. Sa 56 visokoobrazovnih institucija, od kojih je 7 sveučilišta, Hrvatska nudi niz raznolike kvalificirane i obrazovane radne snage. Hrvatska također ima najveći postotak osoba u dobnoj skupini od 20 do 24 godine koje su završile najmanje srednjoškolsko obrazovanje.

Jeste li znali da je Sveučilište u Zagrebu, koje se sastoji od 34 fakulteta, jedno od najstarijih sveučilišta u ovom dijelu Europe koje kontinuirano obrazuju studente od svog osnutka 1669.? Prema indeksu ljudskog razvoja Hrvatska se nalazi na 47. mjestu od 187 zemalja. U razdoblju od 1990. do 2012. godine Hrvatska je ostvarila rast od 12%, što je prosječni godišnji rast od oko 0,5%.

OBRAZOVANJE u brojevima:

7 javnih sveučilišta s preko 150 000 studenata godišnje; preko 190 000 studenata na fakultetskim i sveučilišnim programima godišnje
99% srednjoškolaca uči engleski kao strani jezik (Eurostat)
95,7% mladih sa srednjoškolskim obrazovanjem (20-24 godine)
56 visokih učilišta: (7 sveučilišta)
152.857 učenika u 2011./2012
36.488 maturanata u 2011. godini

Visoka kvaliteta života

Hrvatska je uistinu jedinstvena zemlja – nigdje u svijetu ne mogu se naći tri različite klimatske zone – kontinentalna, planinska i mediteranska, svega 400 km (udaljenost između sjevera i juga zemlje). Od brdovitog i nježnog Zagorja na sjeveru, preko ogromnih plodnih ravnica Slavonije na Istoku, Like i Gorskog kotara bogatih šumama i rijekama, do Dalmatinske zagore, omeđene planinskim predjelima i tipičnim dalmatinskim kršom, pa sve do njezino razvedene obale koja se proteže od Istre do južne Dalmacije s preko tisuću otoka, Hrvatska je uistinu svjetsko blago.

Dobra prometna povezanost kontinentalnog i obalnog dijela zemlje – jutarnje skijanje na Bjelolasici i doživljaj jednog od najljepših zalazaka sunca na jadranskoj obali samo nekoliko sati kasnije – obilje kulturnih aktivnosti i povijesne baštine, blizina ostali europski kulturni i poslovni centri, čista voda i zrak, tradicionalno i organsko uzgoj poljoprivrednih proizvoda i zdrav mediteranski način života pružaju sve uvjete potrebne za ugodan i kvalitetan život bilo gdje u Hrvatskoj.

1,7 milijardi eura stranih ulaganja u Hrvatsku u 2016. godini

U 2016. godini izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su 1,7 mlrd. Eura, što je 9 puta više u odnosu na 2015. godinu. Ulaganja u prošloj godini izvršena su u financijskim uslugama, nekretninama, trgovini na malo, izgradnji zgrada i trgovini na veliko. Vodeći investitori bili su Italija, Nizozemska, Luksemburg, Njemačka i Švedska.

Ekonomski pokazatelji za 2016. godinu

Kumulativni iznos stranih ulaganja u razdoblju od 1993. do 2016. iznosi 31 milijardu eura s Nizozemskom, Austrijom, Italijom, Njemačkom i Luksemburgom kao vodećim investitorima, koji su najviše ulagali u financijski sektor, trgovinu na veliko, nekretnine, telekomunikacije i trgovinu na malo.

Izvor podataka: Hrvatska gospodarska komora